Planinarsko društvo Obzova

    Slike Dragan N. 

Mjesto i vrijeme okupljanja: autobusna stanica u Omišlju, petak u 15 h

Vođe puta: R. Sekovanić i S. Janeković 

Opis puta

Petak 

15 h     okupljanje u Omišlju

17 h     dolazak na Apatišan

  --         veselica, večera, spavanje - ne nužno tim redoslijedom

Subota

9.30 h     polazak na Veliki Rajinac. Put vodi kroz šumu (maline!) skoro do samog vrha.

                Prekrasan pogled u svim smjerovima. Trajanje uspona 3h, silaska 2h.

   --          povratak na Apatišan, spavanje

Nedjelja 

9 h         rastanak od domaćina i odlazak u Štirovaču preko Mrkvišta

10 h       uspon na Šatorinu (uspon 2.303 h, 2 h silazak).

              Moguć alternativni povratak preko Ograđenice (sklonište) 

              što je malo zahtjevniji put i dulje traje (oko 3 h) 

17 h - 18 h    razgledavanje Štirovače, povratak kući

Napomene

• vlastiti prijevoz
• boravit ćemo u planinarskoj kući PD Rajinac iz Krasnog, kuća je smještena na Apatišanu (oko 10 km od Krasnog u smjeru Alana) smještajnog kapaciteta 15 ležajeva te nekoliko ležajeva u otvorenoj baraci. Na raspolaganju će nam biti dnevna soba, kuhinja, roštilj i sl.
• ponesti opremu za jesenske dane, vreću za spavanje, nešto suhe hrane i vodu za sve dane!
• ponesti osobnu, planinarsku i zdravstvenu iskaznicu
• topli obrok dogovoren je za petak i subotu navečer 

Ponekad sve što trebate za dobar vikend je dobro društvo, dobra hrana, dobro piće, ugodan ambijent bez signala za mobitel... Samo toliko. A kad to spojite pa dodate šumske maline, izvorsku vodu, bajkovite šumske puteve, noći uz vatru i kruh ispod peke - to je vikend na Velebitu. Recimo da nam je loše vrijeme izgovor da ponovimo ovaj izlet. Magla nas je omela jedino u uživanju u pogledu sa Velikog Rajinca i Šatorine, sve ostalo je prošlo odlično. U petak u večernjim satima došli smo do Apatišana, doma u kojem smo boravili cijeli vikend. Tu smo se smjestili, večerali fino varivo, palačinke i družili se uz vatricu iz kamina u dvorištu. U subotu ujutro popili smo kavu, doručkovali i, nakon kratkog premišljanja zbog lošeg vremena, ipak se uputili prema Velikom Rajincu, što se pokazalo mudrom odlukom. Po putu smo uživali u ljepotama Velebita, pogostili se šumskim malinama - koliko ih je ostalo nakon mede. Sa vrha (1667 m) nažalost nismo puno vidjeli - bit će prilike. U dom smo se vratili oko 16 h, igrali se sa kujicom Zitom, opet se družili uz vatricu u dvorištu, večerali grah i kruh ispod peke na koji smo navalili čim je izašao iz kamina... Večer je prošla uz druženje, zezanciju, Čovječe ne ljuti se i slično... U nedjelju smo se lagano spremili za odlazak iz doma, pospremili sve za sobom i krenuli na Šatorinu. Nakon kratke vožnje, stigli smo do početka puta čija ljepota nas je ostavila bez daha. Tu je opet malo zasmetala magla ali čak se i ona na trenutke povlačila kako bi vidjeli bar dio prekrasnog pogleda koji prati cijeli put i puca sa vrha. Na vrhu Šatorine (1624 m) - uživancija. Izvalili smo se u duboku, polegnutu travu, jeli, pričali, slikali se... Zatim smo svratili u Štirovaču po malo izvorske vodice, u Kuterevo do medvjedića i izletu je došao kraj. Naši vodiči Ratko i Stjepan svakako su zvijezde izleta ali svi su se stvarno lijepo potrudili da nam bude što ugodnije, uključujući naše domaćine, obitelj Tomaić. Skoro je grijeh koliko smo uživali.